Tematski tefsir Kur'ana

Muhammed el-Gazali, egipatski učenjak s El-Azhara koji je živio od 1917. do 1996, a ne istoimeni Ebu Hamid iz jedanaestog stoljeća, naučio je Kur'an napamet u desetoj godini. U ovom djelu želio je svaku od 114 sura pročitati kao jednu cjelinu i otkriti skrivene veze koje je drže zajedno, tako da „njezin početak predstavlja uvod u njezin završetak, a njezin završetak potvrđuje njezin početak“. Za prethodnika uzima Muhammeda Abdullaha Draza, koji je tako obradio suru El-Bekare. Ajete koji se posebno ističu birao je sam, a ostale prepuštao čitaocu, jer je želio biti jezgrovit.

Tumačenje pojedinačnih ajeta, njihovih riječi i propisa, Gazali ne smatra suvišnim, a svoj pristup vidi kao njegovu dopunu. Cjelovit komentar s tefsirskim prijevodom napisao je Safvet Halilović u knjizi Tefsir – komentar Kur'ana Časnog, a jednu suru, El-Enfal, s izlaskom na Bedr i dolaskom meleka, tumači Ismail Hakki Bursevi u knjizi Ruhul-Bejan tefsir sure el-Enfal plijen sa Bedra. Gazali u uvodu priznaje da je u jednom trenutku zamalo odustao, a onda je sebi rekao: „Da pređem korak-dva na ovom putu bolje mi je nego da se već na prvoj stepenici predam nemoći!“

U suri El-Kasas Gazali zastaje kod Musaove, a.s., majke, kojoj je objavljeno da dijete doji, a kad se za njega uplaši, da ga baci u rijeku. U tom jednom ajetu broji dvije zapovijesti, dvije zabrane i dvije vesele vijesti. Talasi odbacuju sanduk pred faraonovu palaču, faraonova žena moli da dijete ne ubiju, a dječak odbija svaku dojilju dok ga sestra ne vrati majčinim prsima. Musa odrasta na dvoru, jednim udarcem nehotice ubija Egipćanina, bježi u Medjen i tamo, oženivši se kćerkom dobrog čovjeka, godinama čuva ovce. „Ovakve pozicije ne umanjuju niti uvećavaju vrijednost velikih ljudi“, piše Gazali i prati Musaa do vatre na brdu i poziva iz doline. „Na ovaj način je čoban postao poslanik plemeniti.“

Sura, inače, počinje obećanjem da će Allah one koji su na zemlji tlačeni učiniti vođama i nasljednicima, a Gazali je čita i s njenog kraja. Tamo se, kaže, nagovještava da će progon koji je muslimane tjerao da razmišljaju o napuštanju Mekke jednom prestati, a mufessiri prenose da je taj ajet objavljen dok je Poslanik, s.a.v.s., bio na putu Hidžre između Mekke i Medine. Muslimani koji su iz Mekke izišli razbijeni i savladani vratili su se u nju kao njezini oslobodioci.