Halal ishrana

„U knjizi nisu tretirani svi propisi o hrani i piću, nego samo određena osnovna pitanja o mesu, lovu i piću“, upozorava Safet Kuduzović već u napomeni o metodologiji, pisanoj kao i uvod u Sarajevu 2021. godine. Brojna novonastala pitanja, dodaje, traže posebnu analizu, pa ih ovdje nije razmatrao. Neka od njih, od transplantacije do osiguranja, Sulejman Topoljak obrađuje u knjizi Savremena fikhska pitanja.

Prije propisa o hrani Kuduzović piše o tome kako se do nje dolazi. Jedan čovjek pitao je imama Ahmeda šta misli o onome ko krene prema Meki ne noseći ništa, jer se oslanja na Allaha. Imam je odgovorio da mu se to ne dopada i upitao šta će taj čovjek jesti. Kad su mu rekli da će ga hraniti ljudi, dodao je da će ih, ako mu ne udijele, gledati i nametati im se: „To mi se nikako ne dopada, nisam čuo da je neko od ashaba ili tabiina tako postupao.“ Uz to stoji Ibn Abbasova predaja o Jemencima koji su na hadž kretali bez opskrbe, pa u Meki tražili hranu, i hadis po kojem „niko nikada neće jesti bolju hranu od one koju je zaradio svojom rukom“.

Najveći dio knjige pita koje se životinje smiju jesti. Uz stoku, konja i kokoš razmatra i životinje kojih nema na našoj trpezi, od kengura i noja do ježa i skakavca, a posebno poglavlje govori o džellali, životinji koja se hranila nečistim. Poglavlje o klanju razmatra meso životinje koju zakolje osoba koja ne klanja i meso uvezeno iz nemuslimanskih zemalja, a poglavlje o lovu stiže do lova vatrenim oružjem i prodaje lovačkog psa.

U dijelu o piću autor prati postepenu zabranu opojnih pića i piše o bezalkoholnom pivu i pretvaranju hamra u sirće. Kad predaju bilježe El-Buhari i Muslim, zadovoljava se njihovim zbirkama, a ostale hadise posebno ocjenjuje, pa su na kraju izdvojeni i oni o hrani koji nisu ispravni. Mišljenja učenjaka bira bez obzira na mezheb kojem su pripadali, a svoje vlastite ne nameće: „Odabrana mišljenja u ovoj knjizi nisu neprikosnovena, već su plod shvatanja i razumijevanja dokaza, stoga nikoga ne obavezujemo da ih mora prihvatiti.“

Iste propise Sulejman Topoljak poredi s pravilima savremene prerade hrane u knjizi Halal i haram u ishrani, a Jusuf el-Karadavi u djelu Halal i haram u islamu polazi od načela da je dopušteno sve što nije izričito zabranjeno. Autor se oslanja na oko 350 izvora, a uz dove pri jelu i piću donosi arapski tekst, transkripciju i prijevod. Uz adabe za sofrom našlo se mjesta i za svadbeni ručak, crveni i bijeli luk, pa i za pitanje smije li musliman štrajkovati glađu.