Besplatna dostava za Bosnu i Hercegovinu za narudžbe iznad 29 KM
€10.00
“44 dana pametnog rata – oslobađanje Nagorno-Karabaha” je studija vojno-političkog analitičara Nedžada Ahatovića o Drugom karabaškom ratu (2020) kao primjeru prelaska iz klasičnog konvencionalnog sukoba u operacije koje oblikuju dronovi, senzorsko-udarne mreže, precizna municija i informacijsko-psihološka kampanja. Kroz historijski i geopolitički kontekst Kavkaza, modernizaciju azerbejdžanske vojske, ulogu Turske i Izraela te detaljnu rekonstrukciju operativne kampanje, autor pokazuje kako se na “transparentnom bojištu” mijenja odnos između prostora, vremena i moći. Knjiga je namijenjena sigurnosno-odbrambenom sektoru, donosiocima političkih odluka i svima koji žele razumjeti kako se rat danas planira, vodi i objašnjava – na terenu, u komandnim centrima i u prostoru narativa.

“44 dana pametnog rata – oslobađanje Nagorno-Karabaha” djelo je sarajevskog vojno-političkog analitičara Nedžada Ahatovića, magistra sigurnosnih i mirovnih studija i saradnika Centra za geopolitička istraživanja Geopol. Knjiga je posvećena Drugom karabaškom ratu iz jeseni 2020. godine – kratkom, ali za savremenu vojnu teoriju i geopolitičku stvarnost prelomnom sukobu između Azerbejdžana i Armenije. Autor taj sukob analizira kao primjer prelaska iz klasičnog konvencionalnog ratovanja u operacije koje oblikuju izviđačko-udarni dronovi, kružeća municija, senzorsko-udarne mreže, precizno gađanje i informacijsko-psihološka kampanja koja se vodi paralelno s pravim borbama na terenu. Već u uvodnim poglavljima čitalac shvata da knjiga nije samo hronika jednog rata, nego pokušaj da se opišu obrisi nove vojne stvarnosti 21. stoljeća.
Djelo se razlikuje od uobičajenih političkih komentara o sukobima na postsovjetskom prostoru po tome što povezuje tri sloja analize – historijski, geopolitički i vojno-tehnički – u jednu cjelinu. Ahatović vodi čitaoca od osmanskog perioda i dolaska Ruskog carstva na Kavkaz, preko sovjetske intervencije i geneze armensko-azerbejdžanskog spora, sve do političkog naslijeđa Hajdara Alijeva, transformacije države pod Ilhamom Alijevim i međunarodnih inicijativa za mirno rješavanje pitanja Nagorno-Karabaha. Autorov stil je sažet i precizan, lišen ideoloških kvalifikacija i suvišnih digresija, ali dovoljno topao da knjiga ostaje pristupačna i čitaocu koji nije profesionalno vezan za sigurnosno-odbrambeni sektor.
Središnji dio knjige posvećen je reformama i modernizaciji azerbejdžanske vojske u razdoblju 1994–2020. godine, sa posebnim akcentom na sinergiju turskog i izraelskog uticaja u oblikovanju nove hibridne doktrine. Detaljno se analiziraju sistemi poput izviđačkog drona IAI Heron, kružeće municije IAI Harop i porodice Bayraktar bespilotnih letjelica, kao i programi NATO partnerstva i ruska balansirana distanca prema Bakuu. Kroz tematske cjeline poput “Predatori u Bosni” i “Bajra, bajra, Bayraktar” autor jasno povezuje globalna kretanja sa sigurnosnim implikacijama za Bosnu i Hercegovinu, što ovu knjigu čini posebno relevantnom domaćem čitaocu. Ko želi razumjeti šire historijske obrasce sukoba i intervencija, dobar nastavak čitanja predstavlja djelo Nedužne žrtve u globalnom ratu protiv terora, koje na sličan način spaja vojnu i političku analizu.
Treći dio knjige donosi dan po dan rekonstrukciju četrdesetčetverodnevne kampanje – od vojnog balansa i početne upotrebe snaga, preko rane i završne faze ofanzive, do simboličke i strateški presudne bitke za Sušu u novembru 2020. godine. Ahatović analizira azerbejdžansko planiranje, armenski oslonac na “staru slavu”, famoznu nabavku ruskih lovačko-jurišnih aviona Suhoi Su-30SM i politički pad Nikola Pašinjana kao najvećeg gubitnika rata. Posebno su vrijedna poglavlja koja Drugi karabaški rat čitaju iz ruske perspektive – kao događaj koji u konačnici stoji u nizu koraka prema invaziji na Ukrajinu 24.02.2022. – te ono koje pad režima Bašara al-Asada interpretira kao geopolitički efekat širenja turskog uticaja nakon rješavanja krize na Kavkazu. Čitaocu koji prati osmansku i tursku liniju ovih procesa korisno je uporedo čitati i Redefinirani hilafet, kao i analizu suvremene Turske u djelu Turci – istine i laži, dok geografski okvir cjelokupnog islamskog svijeta nudi i Historijski atlas islama.
Knjiga zaključuje vojno-teorijskim implikacijama Drugog karabaškog rata i osvrtom na nužnost prilagođavanja oružanih snaga novoj sigurnosnoj stvarnosti, u kojoj prevagu sve češće odnose države koje uspijevaju brže i preciznije integrirati senzore, podatke i odluke. Recenzent knjige, penzionisani brigadir Oružanih snaga BiH Esad Pelko, ocijenio je djelo kao vrijednu i poučnu građu za sigurnosno-odbrambeni sektor i donosioce političkih odluka. Knjiga je zato preporučljiva oficirima i analitičarima, studentima sigurnosnih i političkih nauka, novinarima koji prate odbrambene teme, ali i svakom radoznalom čitaocu koji u savremenim sukobima – od Ukrajine i Bliskog istoka do Balkana – želi razabrati obrazac, a ne samo pojedinačne vijesti. Za širi politički kontekst evropskih procesa koji ovaj obrazac dodatno osvjetljavaju, korisno štivo predstavlja i Demokratski legitimitet Evropske unije.
Ukoliko želite čitati i slušati još knjiga iz islamske literature, onda Vas pozivamo da posjetite našu online platformu eKelimeh.
| AUTOR | Nedžad Ahatović |
|---|---|
| FORMAT | A5 |
| UVEZ | Mehki |
| STRANICA | 235 |
| IZDAVAČ | Bookline |
| GODINA IZDANJA | 2025 |
| MJESTO IZDANJA | Sarajevo |
| ISBN | / |
| TEŽINA | / |
| DUŽINA × ŠIRINA × DEBLJINA | / |
| SADRZAJ |
Recenzije
Još nema recenzija.