Prevara

Opis

Autor u romanu “Prevara”, sedmom u nizu, oslikava svu slojevitost ljudskog bića, sve nagone za dobrom i zlom i sve to individualizira i subjektivizira u likovima romana. U romanu “Prevara” demistifikuje se jedan historijski period, demistifikuje se velika zabluda bošnjačkog naroda i postavlja pitanje kako to da narod koji ima “svoju zemlju, svoje običaje, svoj ponos, svoje dostojanstvo, svoju vjeru”, svije parče neba, može da bude satjeran u tvrđavu bez otpora i da tu, ispred tvrđave, bude ubijan i masakriran.

Glavna ličnost u romanu “Prevara” je djevojka Ruva, sa svojim psihološkim naglašenim volumenom, sa svojom sudbinom koju nosi u sebi i na koju želi da utiče i da je usmjerava. Sjajno je data psihološka analiza i ostalih likova, naprimjer, oca koji “prikriva svoje čekanje i u čekanju se nosi sam sa sobom”. Posebno je data filozofsko-psihološka analiza patnje, čiji intenzitet i njene vibracije prati u vremenu i gdje vrijeme postaje obična varka, tako da umjesto da je liječi, vrijeme samo “privikava na patnju”.

Radnja romana je temporalno smještena u burnim historijskim decenijama prve polovine devetnaestog vijeka. Historijska realnost i fikcija autora prepliću jedan period koji Šabović rasvjetljava, i ono što sandžačkim historičarima nije pošlo za rukom veoma uspješno književno nadomještava. Ritmička struktura romana stopljena je i salivena sa tekstom romana. Napisan je snažnim sugestivnim stilom, sa puno živog, uzbudljivog i tragičnog događanja.

Glavna junakinja Ruva, kameno karakterna, moralno hrabra, ne popušta, ne pristaje na kompromise, a opterećena je tajnom koju ni po koju cijenu ne smije odati. Odrasla u roditeljskoj kući kao jedihnica, a zatim udata u aginskoj porodici, u porodici gdje naizgled sve funkcioniše, nailazi na prevare, koje imaju tragične posljedice.Sudbina žene, njena stamenost i čvrstina u samom je fokusu romana.

Žena je između oca, svekra, muža, sina i unuka i sve to uramljuje radnju romana, od odrastanja u kući svojih roditelja, udaje, stradanja muža i svih drugih iskušenja koja je neprestano prate. Ne zaboravljajući, već naglašavajući, autor romana Šerif Šabović kroz monologe glavne junakinje snažno ističe zablude jednog naroda, historijski prispalog, nespremnog da prepozna sebe i svoje interese, spreman da služi drugom i da svu svoju sudbinu preda drugom u ruke, što na kraju plaća najvećom cijenom — gubitkom slobode.

Glavna junakinja romana zbori kroz usta svog prevarenog naroda i kaje se što je neizmjerno vjerovala onima koji su prevarili: “Sve do noćas vjerovala sam da smo visoko za svakog dušmanina, ubjeđivala sebe da naša visoravan, sama po sebi, u svakom vremenu drži stražu, vjerovala sam i da je carska vojska, koju viđam po sokacima jača od svake vojske.” A eto, neprijatelj ubija i pali, carska vojska nestala, isparila, nema ko da brani goloruki narod. 

U romanu “Prevara” demistifikuje se jedan historijski period, demistifikuje se velika zabluda bošnjačkog naroda i postavlja pitanje kako to da narod koji ima svoju zemlju, svoje običaje, svoj ponos, svoje dostojanstvo, svoju vjeru, svoje parče neba, može da bude satjeran u tvrđavu bez otpora i da tu, ispred tvrđave, bude ubijan i masakriran. – prof. dr. Sabahudin Mekić